Cijena plina

Cijenu koju krajnji potrošač plaća za prirodni plin ne čini samo cijena energenta. Ovdje saznajte na koji se način formira cijena koju plaćate.

Naime, prirodni plin kao primarni energent, dakle, energent kojega nalazimo u prirodi i koji se ne prerađuje, pronalazi se slično kao i nafta, samo na njegovim prirodnim nalazištima. Najveći izvoznici prirodnog plina na europska tržišta su primjerice Rusija, Alžir, Egipat, Norveška, Katar, SAD. Iako Hrvatska ima i svoja nalazišta prirodnoga plina, dosad pronađene količine nisu dovoljne za naše potrebe. Prirodni plin u ovom je trenutku u Hrvatsku moguće dopremiti jedino plinskim cijevima, jer ga zbog njegovih prirodnih svojstava nije moguće distribuirati u bocama ili npr., cisternama. Moguće ga je transportirati u ukapljenom stanju tankerima, no za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) potrebno je imati LNG terminal.

Stoga krajnje pojednostavljeno, cijenu plina čine cijena energenta kupljenog na burzi ili izravno od dobavljača te cijena dopreme kupljenog energenta do krajnjeg korisnika. Dopremajući energent od mjesta kupovine do krajnjeg korisnika u svakoj zemlji kroz koju plin prolazi, potrebno je platiti cijenu ulaza i izlaza plina iz plinskog sustava pojedine zemlje, te eventualne dodatne namete koje određuju regulatorna tijela svake države. Tako su i hrvatska regulatorna tijela odredila cijenu ulaza plina u našu zemlju te izlaza plina iz sustava. Navedenome treba dodati i trošak skladištenja plina u zemlji ili inozemstvu, budući da se plin kupuje tijekom cijele godine kako bi ga bilo dovoljno kada su potrebne veće količine.

Cijena transporta, iako za opskrbljivače zadana kategorija, čini najveći dio konačne cijene plina.

Cijene plina u Hrvatskoj – tarifne stavke

Prema metodologiji koju je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) temeljem Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i koja je u primjeni od 1. travnja 2014. godine potrošači su klasificirani u 12 tarifnih modela prema ukupnoj godišnjoj potrošnji u prethodnoj godini.

Navedenom metodologijom definirana je struktura i način formiranja tarifnih stavki za javnu uslugu koje predstavljaju krajnju cijenu opskrbe plinom: Tarifna stavka za isporučenu količinu plina (Ts1) i Fiksna mjesečna naknada (Ts2). Tarifna stavka Ts1 koja predstavlja zbroj jediničnog troška nabave plina, tarifne stavke za distribuiranu količinu plina i opskrbne marže izražene u kn/kWh. Tarifna stavka Ts2 je namijenjena pokrivanju pripadajućeg dijela fiksnih troškova obavljanja distribucije plina vezanih za obračunsko mjerno mjesto, a izražava se u kn.

Iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina izračunava se prema formuli:

Ts1 = Tnab + Ts1dis + Tso

Gdje je:

Tnab – jedinični trošak nabave: 0,1734 kn/kWh
Ts1dis – iznos tarifne stavke za distribuiranu količinu plina za određeni tarifni model (vidi tablicu)
Tso – jedinični trošak poslovanja opskrbljivača: 0,0149 kn/kWh

Sam izračun iznosa utrošene energije izračunava se prema formuli:

Iznos [kn] = Energija [kWh] x Ts1 [kn/kWh]

Tarifna stavka Ts2 predstavlja fiksnu mjesečnu naknadu koja se u jediničnom iznosu naplaćuje na svakom računu za utrošeni plin, a namijenjena je pokrivanju pripadajućeg dijela fiksnih troškova obavljanja distribucije plina vezanih za obračunsko mjerno mjesto. Za obračunska mjerna mjesta koja se nalaze u građevini ili dijelu građevine namijenjenoj za stanovanje fiksna mjesečna naknada Ts2 uvećava se za iznos od 3,00 kune zbog troškova postupka ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima.

Raspodjelu visina tarifnih stavki po tarifnim modelima možete vidjeti u PDF dokumentu.
Izračun cijene plina se odnosi na javnu uslugu. Tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017.